Stalno „ pljuvanje po Evropi ide na živce

dw.com · Feb 15, 2026 · Collected from GDELT

Full Article

Evropljani su u Minhenu osjetili olakšanje nakon što je šef američke diplomatije Marko Rubio jučer nastupio znatno drugačije nego potpredsjednik Sjedinjenih Država Džej-Di Vens na istom mjestu prije godinu dana. Ali im očito nije sasvim jasno da li je to samo ublažavanje retorike ili prilika za obnovu partnerstva. Za neke je čaša napola puna. Za druge napola prazna. U prve svakako spada predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ona je izrazila zadovoljstvo prijedlogom američkog šefa diplomatije da Amerikanci i Evropljani zajednički „ponovo ožive transatlantski savez". Fon der Lajen je rekla da je došlo vrijeme da Evropa sama preuzme odgovornost za vlastitu odbranu i da pritom mora prevazići neke „tabue". Naglasila je da treba ispuniti konkretnim sadržajem klauzulu iz Ugovora o Evropskoj uniji prema kojoj su zemlje članice dužne braniti jedna drugu. Ovo već zvuči kao prijedlog za osnivanje neke vrste evropskog NATO-a. Stalno „pljuvanje po Evropi" Otvorenije neslaganje s Vašingtonom izrazila je jutros (15.02.) evropska šefica diplomatije Kaja Kalas. U svom obraćanju na konferenciji imala je borben ton. Rekla je da joj stalno „pljuvanje po Evropi" ide na živce. „To je trenutno veoma u modi. A ja se pitam – koja je zapravo alternativa?" U izvještaju njemačkog javnog servisa ARD navodi se da je Kaja Kalas opalila američkom šefu diplomatije verbalni šamar. Nije izgovorila ime Rubio, ali je rekla da ne želi nikakve lekcije o slobodi medija, jer je ona – kao Estonka – iz zemlje koja je na drugom mjestu svjetske rang-liste slobode medija, a SAD – na poziciji 57.Američki ministar vanjskih poslova Mario Rubio je već napustio Minhen i otišao u Bratislavu na sastanak sa slovačkim premijerom Robertom FicomFoto: Alex Brandon/REUTERS Tačku po tačku je opovrgavala ono što je Marko Rubio tvrdio prethodnog dana – Evropa ne stoji pred propašću civilizacije, čak i ako ideologija pokreta MAGA ostavlja utisak da kontinentom uglavnom šetaju dekadentni ljudi. Kako bi se inače objasnilo, upitala je šefica diplomatije publiku, da toliko zemalja želi postati članicama EU? „Kada putujem po svijetu, vidim zemlje koje se ugledaju na nas, jer zastupamo vrijednosti koje su i dalje veoma cijenjene", istakla je Kalas. Dodala je da su poruke koje je Rubio uputio samo jednim dijelom bile upućene Evropljanima, a velikim dijelom američkoj javnosti. Jasno je „da se ne slažemo u svim pitanjima, i to će tako i ostati", priznala je Kalas. Predstavnici vlada iz istočne Evrope bili su skloniji ozbiljno shvatiti problem migracija. Ali oko emancipovanja Evrope u odnosu na Ameriku u oblasti odbrane vladalo je jednodušje. Navođen je primjer Njemačke čiji će se izdaci za odbranu do kraja decenije udvostručiti u odnosu na njen početak. Francuski ministar za evropska pitanja Benžamen Adad podsjetio je da Evropljani već skoro godinu dana u velikoj mjeri sami preuzimaju podršku Ukrajini. Ukrajinski narod odlikovan Na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije svake godine se dodjeljuje Nagrada Evald fon Klajst, nazvana po oficiru Vermahta, članu zavjereničke grupe koja je izvršila atentat na Hitlera 20. jula 1944. Poslije rata bio je ugledni izdavač i jedan od osnivača Minhenske bezbjednosne konferencije. Mirovna nagrada se dodjeljuje od 2009. Ove godine ju je primio predsjednik Volodimir Zelenski – u ime cijelog ukrajinskog naroda. „Ukrajinke i Ukrajinci su strašno patili", rekao je rukovodilac konferencije Volfgang Išinger na svečanosti u Minhenu, „a posebno je bilo strašno kako ih je Rusija terorisala proteklih, veoma hladnih sedmica." Nagrada se obično dodjeljuje državnicima; ovo je prvi put da se dodjeljuje čitavom narodu. Zelenski se zahvalio svim zemljama koje podržavaju Ukrajinu, naročito Njemačkoj. Ukazao je na nedostatak presretačkih raketa. Posmatrači iz Ukrajine primjećuju da rat u njihovoj zemlji na ovoj bezbjednosnoj konferenciji više nije u fokusu kao ranijih godina. Timofij Jelisratenko, novinar internet-platforme „Novini", upozorava: „Od Minhena do fronta ima nešto manje od 2.000 kilometara – to nije mnogo. Tamo se razaraju gradovi i ubijaju civili. Evropljani bi trebali da razumiju da taj rat može doći i do njih, ako budu okretali glavu.""Evropljani bi trebali da razumiju da taj rat može doći i do njih, ako budu okretali glavu", rekao je Zelenski na konferenciji u MinhenuFoto: Ronny Hartmann/AFP Zelenski je izjavio da bi na mjesečnom nivou Ukrajina morala da izbaci pedesetak hiljada ruskih vojnika iz stroja kako bi se izvršio pritisak na Putina. Niko nije znao reći da li će trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD naredne sedmice u Ženevi donijeti opipljive korake ka miru.Kina i SAD – sve žešći takmaci Astrid Frajzajzen iz Bavarske radio-televizije (BR) primijetila je da je Rubio svojom ofanzivom šarma donekle zasjenio nastup kineskog šefa diplomatije koji je govorio odmah iza njega. Vang Ji je nastupio s porukom koja je zaista ličila na onu koju je Rubio prenio iz Vašingtona: „Kina i EU su partneri, a ne sistemski rivali ili protivnici." Aplauz je bio daleko suzdržaniji od onog koji je dobio Rubio. Politički analitičari ipak kažu da Evropljani cijene predvidljivost Pekinga, za razliku od nove nepredvidljivosti Vašingtona. Njemački kancelar Merc, koji je već bio u posjeti Kini, u Minhenu je upozorio: „Kina sistematski koristi zavisnosti drugih. I međunarodni poredak tumači iznova, u skladu sa sopstvenim interesima." Pritom zapadne zemlje osjećaju snažnu nelagodu zbog zavisnosti od kineskog izvoza rijetkih metala. Vang Ji je naglasio da su Kini važne Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije – a Vašington se iz njih povlači. Što se tiče odnosa Pekinga i Vašingtona, kineski šef diplomatije rekao je da bi saradnja bila najbolja „za obje zemlje i za cijeli svijet". Ali ako Vašington ne želi, moglo bi doći i do sukoba. Naravno, ključna riječ za Peking je – Tajvan.Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji je bio tih na konferenciji u Minhenu - ali to nije izraz skromnosti nego samouvjerenostiFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance Direktor konferencije Volfgang Išinger više puta je pitao Vanga za kinesku mirovnu inicijativu u ratu u Ukrajini. Odgovor je bio da Kina želi mir, ali iza toga nije uslijedilo ništa konkretnije. Kineski posmatrači poput TV-voditelja Sjuija Ćindua nisu bili sputani diplomatskim kodeksom, pa su otvoreno objasnili računicu Pekinga u pogledu Ukrajine: „Evropljani čvrsto stoje uz Amerikance. Ako bismo sada vršili pritisak na Ruse da se povuku iz Ukrajine, uvrijedili bismo ih. Time bismo izgubili Ruse. A Evropljani bi i dalje ostali uz Amerikance. Amerikanci bi bili naši neprijatelji. A mi bismo ostali sami." Treba se prisjetiti da je njemački kancelar Merc rekao da će Kinezi uskoro biti vojno potpuno ravnopravni s Amerikancima. A posmatrači ukazuju na to da Berlin, jednako kao Pariz i London, ima veliku dilemu – žele se istovremeno ograditi od Kineza, ali i sarađivati s njima. Ovogodišnja Minhenska bezbjednosna konferencija nije donijela odgovore, ali je sortirala velika pitanja našeg vremena. Na tom ogromnom skeneru svjetske bezbjednosne arhitekture vidljivije nego ikada jesu naprsline – koje su u pokretu.