
dw.com · Feb 21, 2026 · Collected from GDELT
Published: 20260221T111500Z
Na stranačkoj konvenciji vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja se održava ovog vikenda u Stuttgartu, jedna od glavnih tema o kojoj će se raspravljati jest ono što šefu CDU-a i kancelaru Friedrichu Merzu jako ide na živce a to je pojam„work-life balance". Za njega previše građana radi skraćeno radno vrijeme a to se mora promijeniti jer, kako je ponavljao više puta, kako bi Njemačka bila prosperitetna, više zaposlenih mora prijeći na puno radno vrijeme. No kao i u mnogim drugim aspektima i ovdje kancelar ne sagledava čitavu sliku. U mnogo slučajeva su razlozi zašto netko ne radi puno radno vrijeme nego ustraje na „ravnoteži između rada i slobodnog vremena", što je po njemu očito isprika za plandovanje, potpuno pragmatične prirode. U to spada i činjenica da mladi roditelji jednostavno ne mogu pronaći mjesto u vrtiću za svoje dijete. Nova studija Instituta za ekonomske i društvene znanosti (WSI) Zaklade Hans-Böckler pokazuje da je sve veći broj roditelja prisiljen raditi skraćeno radno vrijeme zbog nedostatka osoblja, zatvaranja i skraćenog radnog vremena u dječjim vrtićima. „U postojećim okolnostima zaposleni roditelji ne mogu pouzdano planirati, a osobito žene moraju dvaput razmisliti mogu li prihvatiti ili proširiti zaposlenje na puno radno vrijeme. Aktualna rasprava o radnom vremenu često je pogrešno postavljena: prije svega su potrebna daljnja masovna ulaganja u infrastrukturu ranog obrazovanja, posebno bolje kadrovsko popunjavanje. I dalje nedostaje stotine tisuća odgajatelja u vrtićima“, kaže autorica studije i direktorica WSI-ja Bettina Kohlrausch.Merz - Nijemci trebaju više raditiFoto: Thomas Kienzle/AFP/Getty Images Više od polovice suočeno s iznenadnim nedostatkom skrbi za djecu Prema podacima Njemačkog instituta za mlade (DJI), nešto više od polovice roditelja koji žive u Njemačkoj treba vanjsku skrb za djecu, a među njima samo 33 posto navodi da lokalne mogućnosti skrbi pokrivaju sve sate koji su im potrebni kako bi mogli raditi. Osobito majke posežu za krajnjim rješenjima kada vrtići rade skraćeno ili se potpuno zatvaraju zbog bolesti i nedostatka osoblja.Istraživanje Bettine Kohlrausch, u kojem je sudjelovalo oko 900 obitelji iz cijele zemlje i svih društvenih slojeva, pokazalo je da se 54 posto ispitanika suočilo s iznenadnim nedostatkom skrbi za djecu. Za 30 posto pogođenih roditelja to je značilo skraćenje radnog vremena, dok se 42 posto moralo osloniti na prijatelje i rodbinu kako bi popunili praznine. Za useljenike i obitelji s nižim prihodima ta mogućnost često ne postoji. „Neću moći ponovno raditi puno radno vrijeme dok oboje moje djece ne budu u srednjoj školi“, rekla je za DW Rachel, jedna učiteljica iz Kölna. Prije dvije godine morala je skratiti radno vrijeme nakon što je vrtić koji pohađaju njezina djeca, danas stara 3 i 7 godina, zbog nedostatka osoblja počeo ranije zatvarati. „Iako sam zahvalna što je to u Njemačkoj moguće“, dodala je, „to postaje sve neodrživije kako troškovi života rastu. Ali ugovor na puno radno vrijeme ne dolazi u obzir – nemamo obitelj u blizini, a ako se vrtić neočekivano zatvori ili završi ranije, ne mogu biti na poslu.“Četvorodnevni radni tjedan – ista plaća, ista učinkovitost, a više slobodnog vremena?To view this video please enable JavaScript, and consider upgrading to a web browser that supports HTML5 video Nedostaju milijarde za financiranje odgovarajuće skrbi za djecu Istraživanje je također pokazalo da „nepouzdana skrb za djecu dodatno produbljuje neravnomjernu raspodjelu skrbi između muškaraca i žena, a time i rodno specifične obrasce raspodjele skrbi i zaposlenosti. To također predstavlja prepreku većem sudjelovanju žena na tržištu rada.“ No dok vlada pokušava potaknuti Nijemce da više rade, ulaganja u sektor skrbi za djecu opadaju. Njemačka državna razvojna banka KfW utvrdila je da od 2022. na nacionalnoj razini nedostaje oko 10,5 milijardi eura kako bi svaka obitelj imala pristup pouzdanoj i kvalitetnoj skrbi za djecu. Odgovornost za stvaranje i financiranje vrtića te obuku osoblja uglavnom snose savezne pokrajine i lokalne vlasti. Prema DJI-ju, dostupnost odgovarajuće skrbi znatno se razlikuje među 16 njemačkih saveznih pokrajina – 23 posto roditelja u maloj saveznoj pokrajini-gradu Bremenu kaže kako su pogođeni nedostatkom skrbi za djecu u vrtićima, dok je u istočnoj pokrajini Saska-Anhalt taj udio samo 5 posto. Bolja ponuda vrtića na istoku zemlje ima i povijesnih razloga. U Istočnoj Njemačkoj se politički poticalo da žene rade pa je država osigurala široku ponudu skrbi a ta infrastruktura postoji i danas. U Zapadnoj Njemačkoj je dugo bilo pravilo da u obitelji radi samo suprug dok žena ostaje kod kuće i brine se između ostalog, za djecu.DDR logika - žene u tvornice, djecu u vrtićeFoto: picture-alliance/ZB Žene nose veći dio tereta Razlika je izražena i između muškaraca i žena. Prema studiji WSI-ja, 73 posto muškaraca u pogođenim partnerstvima reklo je da su njihove partnerice preuzele brigu o djeci kada vrtić nije bio dostupan, dok je isto za svoje muške partnere reklo 39 posto žena. Bettina Kohlrausch upozorila je da bi ukidanje maksimalnog osmosatnog radnog dana, još jedan prijedlog koji je CDU iznio kako bi potaknuo Nijemce da više rade, dodatno pogodilo žene. U svom izbornom programu CDU Friedricha Merza birače je privlačio obiteljskom politikom, obećavajući više novca za obitelji, pouzdanu skrb za djecu i poboljšanja roditeljskih naknada. Nakon deset mjeseci na vlasti, gotovo niti jedno od tih obećanja nije ispunjeno.