Živim - Zaboravite ih što prije : Sedam mitova o hrani u koje su nas uvjeravali , a znanost ih danas pobija

jutarnji.hr · Feb 19, 2026 · Collected from GDELT

Full Article

Znanost stalno napreduje i nova otkrića poništavaju mnoga znanja i „znanja” koja su nam kolektivno duboko usađena. Posebno se to dobro vidi na području prehrane, pa se čini da bismo prehrambene navike trebali svako malo mijenjati. - Svi jedemo i svi trebamo hranjive tvari. Nažalost, toliko je mnogo zabluda o hrani koje se šire lakše nego ikada zbog influencera na društvenim mrežama, fitness gurua, čak i dobronamjernih zdravstvenih djelatnika koji misle da znaju najbolje, jer im je nešto uspjelo, iako nije znanstveno potkrijepljeno - rekla je dr. sc. Dana Hunnes, viša klinička dijetetičarka u Medicinskom centru Ronald Reagan UCLA u Los Angelesu. - Osim toga, istraživanja o prehrani iznimno je teško provoditi, jer hrana nije samo hrana, ona je i kulturno i emocionalno iskustvo. Nismo laboratorijski štakori, pa da nam se hrana može pažljivo kontrolirati kroz dulje vremensko razdoblje. Uz to, treba proći određeno vrijeme dok se neko novo otkriće ne provjeri i ne uvrsti u preporuke o prehrani, a dijelom i u zakone koji reguliraju hranu. U prijelaznim periodima može stoga dolaziti do nejasnoća i raskoraka, pa se liječnici s pravom mogu pitati što preporučiti, a potrošači što slijediti, jer donedavno se neka namirnica možda dizala u nebesa, a sada se otkrivaju njezine loše strane. Ovo su neki od najčešćih mitova o hrani koji se barem zasad mogu zanemariti, sugerira znanost. Prvi mit: Jaja podižu loš kolesterol Istraživanja novijeg datuma opovrgnula su ideju da jaja značajno podižu razinu kolesterola, rekla je Allie Wergin, dijetetičarka u Klinici Mayo. - Studije su otkrile da kolesterol u nekim namirnicama, poput jaja, nema toliki utjecaj na razinu kolesterola u krvi koliko se nekad vjerovalo. Osim toga, jaja su bogat izvor esencijalnih hranjivih tvari, uključujući proteine, vitamine i minerale, koji su koristan dodatak vašoj prehrani. Američko udruženje za srce preporučuje jedno jaje ili dva bjelanjka dnevno, kao dio zdrave prehrane. Drugi mit: Mliječni proizvodi za jake kosti Mliječni proizvodi nisu neophodni za prevenciju osteoporoze, ali točno je da često sadrže kalcij i vitamin D te ima dokaza da bi trebali biti dio uravnoteženog prehrambenog obrasca, ako ih netko odluči konzumirati, kaže Bethany Doerfler, dijetetičarka, specijalistica za gastrointestinalna istraživanja u Centru Northwestern Medicine u Chicagu. - Mliječni proizvodi mogu uzrokovati gastrointestinalne tegobe, prvenstveno se to odnosi na laktozu, odnosno mliječni šećer u mlijeku. Zbog toga bi bilo dobro da zdravstveni djelatnici budu precizniji u savjetima o vrstama mliječnih proizvoda koje bi ljudi trebali konzumirati, kako ublažiti ili izbjeći određene gastrointestinalne simptome i treba li se osloniti na konzumiranje mliječnih proizvoda bez laktoze ili izbjegavati mliječne proizvode – smatra Doerfler. Treći mit: Zeleni prah može zamijeniti povrće Različite vrste zelenog praha mogu biti dobar dodatak prehrani, no obično im nedostaju prehrambena vlakna i neke druge tvari koje se gube tijekom obrade povrća. To je značajan nedostatak, jer vlakna nude niz zdravstvenih prednosti, primjerice, produljuju osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli tjelesne težine. - Zeleni prah nije čarobni štapić za zdravlje – kaže Wergin. - Osim toga, nije svaki zeleni prah isti. Kvaliteta i sastav mogu im se značajno razlikovati, a neki mogu imati i dodane šećere. Četvrti mit: Punomasna hrana deblja Devedesetih godina prošlog stoljeća nutricionisti su primijetili vezu između smanjenja unosa masti u prehrani i poboljšanih ishoda kardiovaskularnih bolesti, što je potaknulo val dijeta i proizvoda s niskim udjelom masti. Međutim, kasnija su otkrića pokazala da nisu sve masti jednake, neki oblici masnoća pružaju i mnoge koristi za zdravlje. - Postoji razlika između jedenja manje štetnih masti i pakiranih grickalica s niskim udjelom masti - rekla je Bethany Doerfler. - Sada znamo prednosti smanjenja unosa visokoprerađene hrane i zasićenih masti, dok nezasićene masti nose aspekt dobrobiti za zdravlje srca. Peti mit: Izbjegavajte svu prerađenu hranu Istraživanja, a i život, pokazali su da visokoprerađena hrana može dovesti do loših zdravstvenih ishoda te da bi takve namirnice trebale u prehrani biti iznimka, a ne redovit izbor. Međutim, i neke zdrave opcije mogu biti pakirane i do nekog stupnja obrađene. - Razlikujemo pakiranu i prerađenu hranu - kaže dijetetičarka Doerfler. - Postoji zdrava pakirana, pa i konzervirana, hrana koja bi trebala biti dio naše prehrane, poput konzerviranog graha ili konzerviranog voća i povrća bez dodatka šećera ili soli. Neće izazvati negativne posljedice na naše zdravlje, za razliku od, primjerice, gotovih preljeva za salatu, keksa sa šećerom i hidrogeniziranim uljima itd. Šesti mit: Voće naglo podiže šećer u krvi Dijete usmjerene na visok unos proteina i nizak unos ugljikohidrata mogu, među ostalim, preporučiti izbjegavanje voća zbog mogućih problema s glikemijom. Međutim, fruktoza iz voća ne uzrokuje nagli porast razine šećera u krvi, kao što čine drugi ugljikohidrati, posebno prerađena hrana ili proizvodi s dodanim šećerom. - Mit da voće značajno povisuje šećer u krvi prilično je uobičajen, ali nije sasvim točan - rekla je dijetetičarka Allie Wergin. - Većina voća bogata je dijetalnim vlaknima, a ona pomažu usporiti apsorpciju šećera u krvotoku i sprečavaju nagle poraste razine šećera u krvi. Voće također nudi brojne zdravstvene prednosti, uključujući obilje hranjivih tvari i antioksidansa, uz nizak udio kalorija. Sedmi mit: Himalajska sol je zdravija od kuhinjske Prekomjerni unos soli može povisiti krvni tlak i dovesti do lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, posebno kada se konzumira u visokoprerađenoj ili brzoj hrani. Zato se osobama sa srčanim bolestima ili u riziku od njih preporučuje prehrana s niskim udjelom natrija. Posljednjih godina se neke vrste soli, poput himalajske, promoviraju kao bolji izbor, no nutricionisti se s time ne slažu. Himalajska sol se prerađuje manje nego kuhinjska i ima veće kristale, što može dovesti do toga da je koristite u manjim količinama, no po sastavu se ne razlikuje od kuhinjske soli. I jedna i druga sadrže oko 98 posto natrijeva klorida, a ostala dva posto su različiti minerali u tragovima kojih je, istina, u himalajskoj soli više, no te su razlike minimalne i teško je tvrditi da je ona zdravija alternativa.